Ministarstvo financija donijelo je Smjernice za upravljanje rizicima u poslovanju institucija javnog sektora (drugo izdanje svibanj 2017.g.) na temelju kojih će obveznici utvrditi operativne i strateške rizike, procijeniti ih, definirati mjere za postupanje po rizicima, dokumentirati podatke o rizicima u registar rizika te izvještavati o rizicima.

Potrebno je voditi računa da su strateški i operativni rizici međusobno povezani i da se ne mogu razmatrati izolirano jer kumulativni učinci operativnih rizika mogu utjecati i ugroziti i realizaciju nekih strateških ciljeva i na taj način operativni rizici mogu uzrokovati i strateške rizike. Na ovaj način se lakše određuje koja se razina rukovodstva bavi kojom kategorijom rizika.

Na temelju općih i posebnih ciljeva te načina ostvarenja sadržanim u Strateškom planu utvrdit će se strateški rizici.

Strateški rizici su neželjeni događaji koji mogu nepovoljno utjecati na:

  • ostvarenje dugoročnih i srednjoročnih ciljeva;
  • strateških prioriteta institucije;
  • nacionalnih i/ili regionalnih / lokalnih prioriteta;
  • prioriteta određenih javnih funkcija i resora (primjerice, zdravstvo, zaštita okoliša, pravosuđe, stabilnost javnih financija, sigurnost i sl.).

Strateški rizici usmjereni su na šire interesne skupine, građane, krajnje korisnike usluga i slično.

Pregled strateških rizika po područjima u kojima se mogu pojaviti
Politički rizici koji su vezani uz nemogućnost realizacije postavljenih političkih ciljeva, političkih programa Vlade, lokalne zajednice i sl.
Financijski/ekonomski rizici koji mogu nepovoljno utjecati na dugoročnu financijsku održivost i stabilnost institucije (loše planirani investicijski projekti koji mogu stavljanjem u upotrebu/korištenje generiraju veće gubitke nego koristi, kreditna zaduženja koja se uslijed porasta kamata otežano otplaćuju, aktiviranje jamstava/garancija za institucije iz nadležnosti i sl.)
Socijalni rizici koji mogu nepovoljno utjecati na mogućnost institucija javnog sektora da odgovore na demografske i socioekonomske trendove te promjene u očekivanjima interesnih skupina (iseljavanje mladih ljudi, raste broj predškolske djece, a smještajni kapaciteti vrtića su nedovoljni i/ili radno vrijeme vrtića nije prilagođeno radnom vremenu roditelja, raste broj starih osoba, a smještajni kapaciteti u domovima za starije i nemoćne nisu dovoljni da odgovore na povećane potrebe, nisu prilagođeni zahtjevima starih i nemoćnih osoba i sl.)
Tehnološki rizici koji su vezani uz načine kako se institucije javnog sektora nose s tehnološkim promjenama odnosno koliko su sposobne da odgovore na njih i da tehnološke promjene koriste u pružanju usluga korisnicima i građanima (institucije javnog sektora ne uvode / ne koriste nove tehnologije koje mogu ubrzati i olakšati komunikaciju s građanima te smanjiti njihove administrativne troškove, investira se u neodgovarajuću ili neprilagođenu tehnologiju i sl.) 
Zakonodavni rizici koji su vezani uz promjenu regulative koja u velikoj mjeri utječe na promjene u poslovanju institucija, može utjecati na porast troškova poslovanja, promjene u izvorima financiranja i sl.(primjena određenih EU direktiva)
Konkurentnost rizici koji su vezani uz konkurentnost u pružanju usluga (odnos cijene i kvalitete), relevantno u slučajevima kada se usluge građana mogu pružati kroz javne i privatne institucije  (javni i privatni vrtići, muzeji, domovi za zbrinjavanje starih i nemoćnih)
Korisnici/građani rizici koji su vezani uz mogućnost ispunjenja sadašnjih i budućih potreba, zahtjeva i očekivanja korisnika usluga u pogledu kvalitete i brzine pružanja usluge
Okoliš/klimatske promjene rizici koji su vezani uz promjene u okolišu, klimatske promjene i učinak koji imaju na kvalitetu života građana i gospodarstvo (rizici učestalih poplava i načina obrane od poplava, utjecaj suše na poljoprivredu, zaštita od zagađenja, zbrinjavanje otpada koje mora biti u skladu sa standardima koji se mijenjaju i sl.)

 

Strateški rizici se u pravilu utvrđuju prilikom izrade strateških dokumenata. Ukoliko to nije slučaj, onda će strateški dokumenti, odnosno ciljevi i prioriteti sadržani u strateškim dokumentima služiti kao podloga za utvrđivanje strateških rizika, procjenu učinaka i vjerojatnosti rizika te određivanje mjera za njihovo ublažavanje.

Za utvrđivanje strateških rizika polazište ili izvori informacija mogu biti:

  • ciljevi i prioriteti iz strateških dokumenata;
  • izvještaji o realizaciji strateških dokumenata;
  • višegodišnji proračuni/financijski planovi;
  • izvješća vanjske/unutarnje revizije;
  • izvještaji koji ukazuju na promjene/trendove u području koje je interesantno za instituciju

Upravljanje strateškim rizicima odgovornost je odgovorne osobe institucije koja za potrebe upravljanja strateškim rizicima treba usko surađivati s najvišom razinom rukovodstva u instituciji i institucijama iz nadležnosti. Upravljanja strateškim rizicima treba razvijati kao sastavni dio procesa strateškog planiranja i donošenja ključnih odluka na najvišoj rukovodećoj razini.

Odgovorne osobe ministarstva, ostalih korisnika proračuna razine razdjela državnog proračuna, izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, trgovačkih društava od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku obveznika Izjave o fiskalnoj odgovornosti, županije, gradova i općina  u obvezi su imenovati Koordinatora za strateške rizike s razine funkcija kako je navedeno u slijedećoj tablici:

Institucija KOORDINATOR ZA STRATEŠKE RIZIKE

(razina funkcije s koje se imenuje)

Ministarstvo Državni tajnik
Ostali korisnici proračuna razine razdjela Zamjenik odgovorne osobe institucije
Izvanproračunski korisnici državnog proračuna Zamjenik ravnatelja
Trgovačka društva od strateškog interesa Član uprave
Županija Zamjenik župana
Grad Zamjenik gradonačelnika
Općina Zamjenik načelnika ili načelnik općine