Svrha Strategije je opisati način na koji institucija namjerava implementirati sistemski pristup upravljanju rizicima, razraditi metodologiju procesa upravljanja rizicima prilagođenu specifičnostima institucije i definisati način saradnje sa institucijama iz nadležnosti u pogledu koordiniranog pristupa upravljanja rizicima.

Strategija je namijenjena najvišem rukovodstvu institucije, ali i rukovoditeljima i zaposlenima zbog toga što proces upravljanja rizicima zahvata svakog pojedinca u instituciji.

Za potrebe pomoći institucijama javnog sektora  uspostavljanja upravljanja rizicima donete su Smjernice za upravljanje rizicima u poslovanju institucija javnog sektora (drugo izdanje maj 2017 god.) u kojima se osim detaljnijeg pojašnjenja čitavog procesa pojašnjavanja i način izrade Strategije upravljanja rizicima.

                   PROCES UPRAVLJANJA RIZICIMA

Ciklus upravljanja rizicima sastoji se od četiri osnovne faze koje se primjenjuju na strateške i operativne rizike:

1.UTVRĐIVANJE RIZIKA
2.PROCJENA RIZIKA
3.POSTUPANJE PO RIZICIMA
4.PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE O RIZICIMA
5.UTVRĐIVANJE RIZIKA

U ovom koraku postavljamo pitanje što se može dogoditi? Što može poći po zlu i ugroziti ostvarenje cilja?

Utvrđivanje rizika uključuje identifikaciju potencijalnih rizika i uzrok rizika kao i potencijalne posljedice rizika.

Za utvrđivanje rizika najčešće se koriste slijedeće metode:

a) analize podataka/informacija iz planskih dokumenata, izvještaja, regulative
b) upitnici za utvrđivanje rizika
c) zajednički sastanci (”brainstorming”)

                               PROCJENA RIZIKA

U ovoj fazi odgovaramo na pitanje koliko je rizik ozbiljan?

Procjena rizika uključuje procjenu vijerovatnoće nastanka i učinka rizika. Rizike treba procijeniti kako bi se mogli rangirati, utvrditi prioritetni rizici i osigurati informacije za donošenje odluka o postupanju s rizicima. Procijenjena vijerovatnoće nastanka rizika treba se iskazati kroz određene razine vjerovatnoće. Procijenjeni učinak rizika treba iskazati kroz određene razine kojima se dodjeljuje određena bodovna skala.

Ukupna izloženost riziku (indeks rizika) predstavlja uvijećanje procijenjene razine vjerovatnoće nastanka rizika i procijenjene razine učinka rizika odnosno uvijećanje bodova dodijeljenih procijenjenim razinama vjerovatnoće i učinka rizika.

                             POSTUPANJE PO RIZICIMA

Pitamo se što namjeravamo učiniti kako bi umanjili nepoželjne događaje?

Rizik se smanjuje izborom prikladnog odgovora na rizik. Mjere koje će se preduzeti u vezi postupanja po rizicima zavise od vrste rizika, važnosti rizika, o toleranciji i stavu prema riziku.

Mjere za rješavanje ili ublažavanje operativnih rizika najčešće zahtijevaju dopune i izmjene operativnih pravila i procedura, jačanje kontrolnih postupaka, unapređenja poslovnih sistema, aktivnosti i procesa.

              PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE O RIZICIMA

U ovom koraku se pitamo što se dogodilo s nepoželjnim događajima? Da li su se rizici pojavili? Da li su odgovori na njih bili prikladni? Da li su se smanjile vijerovatnoće da će rizici nastati? Što je s procesom upravljanja rizicima, da li tako uspostavljen funkcionira?

Praćenje rizika podrazumijeva praćenje provedbe mjera za ublažavanje rizika i praćenje izloženosti riziku. Izvještavanje o rizicima podrazumijeva izvještavanje o provedenim mjerama i o statusu izloženosti riziku koje se priprema za rukovodstvo.

Cilj upravljanja rizicima je dovesti rizik i/ili održavati rizik na prihvatljiv nivo. Da bi se poboljšala efikasnost upravljanja rizicima i osiguralo da su ključni rizici identifikovani i tretirani uspostavlja se odgovarajući sistem praćenja i izvješćivanja o rizicima.

              ODGOVORNOSTI U UPRAVLJANJU RIZICIMA
Upravljanje rizicima mora biti podržano kroz cijelu instituciju od uprave do zaposlenih.
Svi zaposleni moraju biti svjesni postojanja rizika unutar bilo kojeg dijela provedbe procesa!
Potrebno je stalno jačanje svijesti i školovanje zaposlenika o važnosti upravljanja rizicima!